Projekt
Integrativna prekogranična zaštita Natura 2000 biljnih vrsta i staništa - transPlant
Trajanje projekta: 1. travnja 2024. – 30. rujna 2026.
Opći cilj projekta: Projektom želimo trajno poboljšati stanje i zaštitu N2K vrsta i staništa na PPP kroz uvođenje modela zajedničkog planiranja i provođenja integrativne prekogranične zaštite koja kombinira aktivne mjere na trenutnim i zamjenskim lokacijama te u mreži banki sjemena. Temelji se na saznanjima o biologiji vrsta i interakcijama s oprašivačima, promjenama u klimi i vegetaciji u budućnosti, a razvijena je na primjeru tri ciljne vrste projekta i u dijalogu s dionicima i korisnicima prostora.
Projekt provode:
- Prirodoslovni muzej Rijeka (vodeći partner),
- Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti,
- Istarska županija
- Univerza na Primorskem – Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije,
- Javna ustanova Nacionalni park Risnjak
- Javni zavod Park Škocjanske jame,
- Općina Matulji
- Zavod Republike Slovenije za varstvo narave.
Ukupni budžet projekta: 1.657.929,44 €; udio Prirodoslovnog muzeja Rijeka: 224,785.84 €
Financijska podrška: Europska unija – Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) (80%) u okviru Programa suradnje Interreg Program VI-A Slovenija-Hrvatska 2021. - 2027.
Sažetak projekta:
Tijekom Zemljine geološke prošlosti globalna bioraznolikost doživljavala je prirodne, ali relativno spore ili nagle uspone i padove zbog klimatskih promjena ili kataklizmičkih događaja. No, empirički dokazi govore da je od antropocena nadalje jedan od glavnih čimbenika koji oblikuju globalne i lokalne uzorke bioraznolikosti upravo čovjek. Njegov utjecaj može biti posredan zbog utjecaja na promjenu globalne ili regionalne klime, ili neposredan uništavanjem organizama i njihovih staništa. Vrste koje žive na područjima izraženih ekoloških gradijenata na razvedenom reljefu krša posebno su osjetljive na klimatske promjene. Primjerice, brojne su studije pokazale da se gornje visinske granice šuma pomiču na višu nadmorsku visinu čime postaju sve ugroženiji organizmi i njihova staništa iznad šumske granice. Dok su modeli gubitka staništa i vrsta uslijed pomicanja gornje šumske granice već razvijeni, nema modela koji se bavi problematikom spuštanja donje prirodne šumske granice, posebno u prekograničnom programskom području (PPP), gdje se javlja fenomen temperaturne i vegetacijske inverzije u ponikvama visokog dinarkog krša. Staništa razvijena ispod donje šumske granice predstavljaju jedinstvene ostatke nekadašnje ledenodobne vegetacije, danas okružene gustim šumama. Takva staništa nastanjuje i dinarski rožac, Natura 2000 (N2K) vrsta, koja je fragmentarno rasprostranjen kroz Dinaride. Slovenska populacija, ograničena na jednu ponikvu, sastoji se od samo 20tak jedinki i na rubu je izumiranja. Aktivne mjere zaštite, planirane i koordinirane prekogranično, uključujući čuvanje sjemena, kartiranje staništa odnosno identifikaciju potencijalnih staništa, uzgoj klijanaca iz sjemena adekvatne izvorišne populacije, ojačavanje populacije i translokacija na području Slovenije i Hrvatske, hitne su i nužne da bi se osigurao dugoročni opstanak vrste na PPP. Slične će se aktivnosti provestiti i za Scopolijevu gušarku, također N2K vrstu, koja se pojavljuje u sličnim staništima, a nepoznata biologija i populacijska genetika ove vrste predstavljaju izazov u praćenju stanja s obje strane granice. Za obje vrste provest će se konkretne mjere zaštite te će se predložiti smjernice za zajedničke prekogranične planove upravljanja. Istočnomediteranski suhi travnjaci (N2K stanište 62A0) razvijeni na krškom terenu pripadaju vrstama najbogatijim staništima PPP i predstavljaju njegovu vrijednu prirodnu, a i kulturnu baštinu. Najveća neposredna prijetnja njihovom opstanku je napuštanje tradicionalne poljoprivrede, fragmentacija i njihovo zaraštanje. Posebno je ugrožena vrsta razgranjeni srpac, prioritetna N2K vrsta, koja je na PPP prisutna u samo nekoliko populacija. Za ovu je vrstu nužno provesti mjere aktivne in-situ i ex-situ zaštite, uključujući trajnu pohranu sjemena, genotipiziranje populacija i pronalazak odgovarajućih populacija za translokacije, adekvatno modeliranje i restoraciju staništa, razvoj zajedničkih prekograničnih integrativnih planova upravljanja. Kroz projekt će se provesti i pilot akcije poboljšanja staništa za ovu vrstu, kao i renaturacija potpuno uništenih suhih travnjaka. Također, sjeme N2K vrsta PPP te vrsta suhih travnjaka pohranit će se trajno u sustavu prekogranične mreže banki sjemena. Na temelju mjera aktivne zaštite koje će za tri ciljne vrste projekta biti provedene i predložene za integraciju u planove upravljanja te provedene na terenu, a koje će se temeljiti na saznanjima o rasprostranjenosti vrsta danas i utjecaju klimatskih promjena u budućnosti, na njihovoj biologiji, populacijskoj genetici i reprodukcijskom stanju populacija, projekt će predložiti strategiju zaštite N2K vrsta programskog područja. Strategija će biti razvijena u dijalogu s dionicima i korisnicima prostora te zaiteresiranom javnošću. Ona će pridonijeti poboljšanom planiranju zaštite vrsta na PPP s obzirom da će ponuditi protokole uključivanja važnih prethodno spomenutih uvida, kao i planiranje i provođenje zaštite i praćenja stanja na prekograničnom nivou, te protokole za integrativno obuhvaćanje mjera aktivne zaštite. Problematiku zaštite i praćenja stanja N2K vrsta nužno je provoditi prekogranično, u suradnji slovenskih i hrvatskih tijela, s obzirom da se radi o jedinstvenim populacijama na jedinstvenom i specifičnom biogeografskom području kojim se upravljalo na jednaki način. Za sada se ovakvi prekogranično planirani, integrativni planovi upravljanja temeljeni na poznavanju biologije vrsta, kao i na promjenama klime koje očekujemo u budućnosti, ne provode na PPP. Projekt je razvijen u suradnji svih partnera, uključujući Zavod Republike Slovenije za varstvo narave, te u dijalogu sa Zavodom za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj, te će glavne koristi kroz aktivno sudjelovanje u aktivnostima i diseminacijom rezultata od njega imati dionici u zaštiti prirode, poput oba Zavoda, javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim i N2K područjima, JR(L)S, stručna javnost, regionalno stanovništvo i posjetitelji zaštićenih dijelova prirode svih uzrasta.
Kontakt osoba za više informacija:
dr. sc. Željka Modrić Surina, ravnateljica, voditeljica projekta
zeljka@prirodoslovni.com
051/553-669
Web-stranica: http://www.si-hr.eu/2127/hr/