Elegantan i čist kao ovdašnje rijeke, postav ribolova kroz razne stare ribolovne alate, pribore za mušičarenje, brojne eksponate mušica i riba, te razne fotografije i pisane materijale, otkriva tajne ribolova na rijekama. Izloženi eksponati također pričaju i povijesnu priču o razvoju ribolova, odnosno samoga života na obali rijeke Kupe, dok atmosferu dočaravaju zvukovi ptica i šumova Kupe te multimedijalni sadržaj.

Na koji se način kroz povijest koristilo i istovremeno čuvalo šume Gorskoga kotara, prikazuje postav šumarstva koji plastično ilustrira šumarski posao i drvno obrtništvo. Brojni alati korišteni u obradi drveta i sječi šuma postavljeni su u svoja „prirodna okruženja“, bila to stolarska radionica ili „sama šuma“. Plastičnosti ilustracije pridonosi i zvučna kulisa ovoga postava: pjev ptica, zvukovi rada u šumi te multimedijski sadržaji.

Postav lovstva izlaže zadivljujuće bogatstvo carstva divljih životinja goranskih šuma: od majušnog puha do stasitog medvjeda, s više od 120 eksponata, uz zvučnu kulisu glasanja životinja. Zaokružen je kolekcijom starih lovačkih pušaka, lovačkom sobom i multimedijalnim sadržajem. U Kaštelu se nalazi i postav lovačkih trofeja – eksponata egzotičnih životinja - s područja Afrike, Sjeverne Amerike i Europe. Oba postava zajedno nude prilično obuhvatan uvid u svijet kopnenih sisavaca.

Jedan od kroz povijest najzaslužnijih Hrvata, ban, vojskovođa i pjesnik Petar Zrinski, tragove svoga prisustva ostavio je i u Brodu na Kupi. Tamo je 1651. godine, dakle 20 godina prije njegove slavne pogibije u Bečkom Novom Mestu, dao izgraditi zidani kaštel čije je prizemlje i danas u izvornom obliku. Nakon smaknuća Petra Zrinskog, vlasništvo nad kaštelom preuzimaju brojne vlastelinske obitelji kao što su obitelj grofa Rajmunda de Villana Perlasa, obitelj grofa Theodora Batthyanya te naposljetku obitelj Thurn und Taxis koja ga je zadržala do 1945. godine kada je im je oduzet agrarnom reformom.